zatvori
Duhovi prošlosti

Guderianov „Blitzkrieg“ i njegova svjetska premijera

Drugi svjetski rat i premijera Blitzkriega
Drugi svjetski rat i premijera Blitzkriega

Hitler nije želio da se Njemačkoj ponovi greška iz Prvog svjetskog rata kada su se morali tući istovremeno i na zapadnom i na istočnom frontu, pa je prije početka ratnih operacija ušao u dogovor sa Rusima, te je sklopljen tzv. njemačko – sovjetski pakt o nenapadanju u avgustu 1939.g., kojeg su potpisali ruski ministar Molotov i njemački ministar vanjskih poslova von Ribbentrop.

Godine 1939. potpisan je pakt nacističke Njemačke i komunističkog SSSR-a o nenapadanju. Poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).
Godine 1939. potpisan je pakt nacističke Njemačke i komunističkog SSSR-a o nenapadanju. Poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).

Tajnom klauzulom ugovora Rusi su dobili slobodne ruke u istočnoj Poljskoj, Finskoj, Litvi, Estoniji, Latviji i Besarabiji (dio Rumunjske). Za tajnu klauzulu doznalo se tek na poslijeratnom procesu u Nürnbergu. Čini se čudnim kako je Staljin mogao biti tako slijep u to vrijeme, ali kako su mu se istovremeno udvarali i britanski i njemački diplomati, on je izabrao njemačku ponudu koja mu je osigurala još nešto mirnodopskog vremena i priliku za ugrabiti dodatni teritorij Sovjetskom Savezu.

Pakt komunista i nacista – početak strahota za Europljane
Pakt komunista i nacista – početak strahota za Europljane

Napad na Poljsku i premijera Blitzkriega Hitler i njegovi vojni savjetnici znali su da njemačka vojska najbolje djeluje kada je u brzom i silovitom pokretu, izbjegavajući frontovske sukobe kakvi su karakterizirali Prvi svjetski rat. Glavno pitanje bilo je kako nadvladati jaku i intenzivnu rafalnu paljbu iz strojnica u rukama obrambenih snaga? Većina članova njemačkog generalštaba imali su u vidu tenkove kao rješenje, koji bi trebali probijati put za pješadijske jedinice, baš kao što su to činili 1918.g. Ipak, jedan njemački general, Heinz Guderian imao je drugačiju viziju, tj. okrenuo je koncept upotrebe tenkova naglavačke, naime, prema njegovom razmišljanju pješadija je trebala biti potpora tenkovima, a ne obratno.

Tijekom 1920-ih Guderian je razvijao svoj koncept motoriziranja i oklopljivanja svih elemenata normalne divizije (pješadije, artiljerije i inženjerije) kako bi svi oni mogli djelovati uz tenkove, a da ih ne usporavaju. Osim toga, takve manje i efikasne divizije mogle su se uklopiti u ograničenja postavljena Versailleskim diktatom Njemačkoj. Kao rezultat nastala je panzer (oklopljena) divizija.

Hitlerova puna podrška Guderianovom panzer programu
Hitlerova puna podrška Guderianovom panzer programu.

Panzer divizije su prilično skupe, ali Guderian je bio uvjeren da sa šest-sedam takvih divizija može rat učiniti puno pokretljivijim. Kada je 1933.g. Guderian pokazao prvu eksperimentalnu panzer diviziju Hitleru, ovaj je rekao: “To je ono što želim!”, i dao je punu potporu Guderianovu panzer programu. Prvih šest panzer divizija koje je Guderian zahtijevao bile su spremne za napad na Poljsku. Upad u Poljsku pod kodnim nazivom Fall Weiß (“Bijeli slučaj”), koji je započeo 1.IX 1939. označava početak II. svjetskog rata.

 Šesta njemačka tenkovska divizija pred napad na Poljsku
Šesta njemačka tenkovska divizija pred napad na Poljsku.

U samo sedmicu dana njemačke kopnene snage i Luftwaffe uništile su zaostalu poljsku armiju, koja je slovila za jednu od moćnijih u Europi. Poljska se armija posložila u obrani duž granice, ali je vrlo brzo probijena, a zatim i opkoljena jer je njemačka vojska prošla kroz rupe koje su učinile panzer divizije u poljskoj obrani Cijeli svijet je imao priliku vidjeti efikasnost i brzinu njemačkog “Blitzkriega” (munjeviti rat), nove vojne strategije koja kombinira zračne napade sa brzim pokretima motoriziranih i oklopnih jedinica, kojemu cilj nije toliko zaposjedanje teritorija, nego prekidanje komunikacija u napadnutoj zemlji i zauzimanje strateških točaka.

Istovremeno, njemački Luftvafe je bombardovao poljske aerodrome, a njemački ratni brodovi i podmornice napali su poljske mornaričke snage u Baltičkom moru.
Istovremeno, njemački Luftvafe je bombardovao poljske aerodrome, a njemački ratni brodovi i podmornice napali su poljske mornaričke snage u Baltičkom moru.

Brzo nakon napada na Poljsku Francuska i Engleska objavile su rat Njemačkoj, 3.IX.1939.g. Francuska je, iako se ugovorom s Poljskom obvezala da će napasti Njemačku ostala mirna, jer sjećanja na I. sv. rat još su joj bila živa, tako da je Poljska nestala sa zemljovida (i Rusi su upali u istočni dio Poljske realizirajući njemačko-sovjetski tajni dogovor).

Čim su Nijemci započeli svoje ratne operacije u Poljskoj, Rusi su se požurili ostvariti dogovoreno iz njemačko-sovjetskog pakta. Osim upada u istočnu Poljsku, bez velikih problema preuzeli su kontrolu nad Letonijom, Estonijom i Litvom, jedini pravi otpor pružili su im Finci u tzv. zimskom ratu.

Zimski rat: Uništene sovjetske jedinice kod ceste Raat.
Zimski rat: Uništene sovjetske jedinice kod ceste Raat.

Finska je Rusima trebala i da osiguraju Lenjingrad, jer bez obzira na pakt s Nijemcima nisu u njih imali previše povjerenja (“bolje da mi kontroliramo Finsku nego da to kasnije učine Švabe, i dođu na 30 km od Lenjingrada”). Finska nije imala šanse, ali ipak je uspjela nanijeti znatne gubitke Rusima, a Rusi su izvukli dobre pouke iz ovog rata, naime shvatili su koliko su katastrofalno loši, što ih je u njemačkom napadu kasnije vjerojatno spasilo od potpunog sloma.

Tagovi: 1939 - 1945blitzkriegdrugi svjetski ratestonijafinskahitlerlatvijanacistinacistička njemačkapoljskasovjetski savezsssrstaljin

Ostavite komentar