Stari svijet: Uvod u najstarije civilizacije

Parametar vam u nastavcima piše priču o najstarijim civilizacijama, uključujući i pregled političke, društvene i kulturne istorije Grčke, Rima, Bliskog istoka, Indije i Kine.

Mnoga dostignuća koja se obično smatraju za proizvode civilizacije ostvarena su zahvaljujući djelatnosti čovjeka – nomadskog lovca u praistoriji. Ostala značajna ostvarenja ljudske zajednice nastajala su gotovo istovremeno sa stvaranjem prvih zemljoradničkih seoskih naseobina.

Dostignuća čovjeka-lovca i čovjeka-zemljoradnika stvorila su preduslove za izvanredan napredak urbanih zajednica drevnog Bliskog istoka. Iako je potvrđeno čovjekovo prisustvo na Zemlji vremenski dugo dva miliona godina, ovaj period je zanemarljivo mali u poređenju sa starošću Zemlje.

Život čovjeka

Položaj najmoćnijeg među živim bićima na Zemlji, čovjek je sticao kroz svoju dugu duhovnu istoriju i stekao ga je zbog svoje duhovne, a ne tjelesne nadmoći nad ostalim živim svijetom.

Arheološki nalazi pokazuju da je u davna vremena čovjek neprestano poboljšavao način života savladavajući teške uslove u svojoj okolini, i znatno više, razvijajući sopstvene umne sposobnosti i maštu.

Arheolozi govore o revolucijama ljudskih djelatnosti, periodima kada su za budućnost učinjeni presudni koraci unaprijed, pa iako je očigledno da su najranije revolucije – neolitska i urbana – posljedice vjekovima taloženih iskustava, one su ipak više nego postepeni evolutivni procesi.

Čovjekovi biološki preduslovi imali su značaj udio u razvitku ljudskog društva. Kao rezultat raznih djelatnosti svakako je morala uslijediti i podijela rada na bazi polova i vjerovatno je da se zajednica sastavljena od samo jednog muškarca i jedne žene razvila upravo zbog teškoća oko pribavljanja hrane.

Problem nalaženja hrane sam po sebi nametao je i dalje i šire udruživanje muškaraca koji su mogli uspješnije da se bave lovom u grupi nego kao pojedinci. Ovakva grupa razvijala je svoja posebna obilježja i ustaljene načine življenja, pri čemu je društvena evolucija kao posebni oblik biološke evolucije počela da igra značajnu ulogu.

Jedna od prvih potreba ljudskog društva bio je govor. Pomoću govora grupa je mogla da objasni mlađima uobičajne načine prikupljanja hrane, a mogla je i da prenosi i mjenja ideje i misli. Ovakva transmisija misli postepeno je dovela do izrade oruđa.

Za evolucija ranog čovjeka bila je isto toliko značajna i njegova sposobnost da se prilagodi životnoj sredini. Ona se može suprostaviti relativno statičkom položaju drugih primata kao što su veliki majmuni, koji su ograničeni na oblasti Afrike, a ima ih manje od milion. Ove osnovne odlike čovječanstva – govor, oruđe i moć prilagođavanja – postale su dio ljudskog kulturnog naslijeđa još prije 250.000 godina.

Urbana civilizacija

Razvoj urbane civilizacije pripada periodu u kojem su zajednice sa stalnim boravištima počele da se šire i množe na sve strane. U Mezopotamiji, gradovi kao Uruk (Oreh u Starom svijetu), središte etnogeneze Sumeraca, javljaju se još prije 3500. pre n.e. kao potpuno uređene cijeline sa velikim hramovima, javnim građevinama i organizovanim političkim sistemom. Riječ “grad” tu manje govori o veličini, a više o organizaciji naseobine.

Bilo je potrebno samo sedam minuta da se obiđu zidine Homerove Troje, pa iako su zidovi Uruka duži, sam grad je mali za današnje pojmove. Sumerska civilizacija, kao i civilizacija Egipta, ne zadivljuje toliko, urbanističkim dostignućima koliko složenošću života svojih središta.

Razmjena dobara i ideja, koja je u malom postojala tokom mnogih vjekova, mogla se širiti, a u gradovima je ubrzo dostigla velike razmjere složenih trgovačkih poslova koji su zahtjevali i pismene potvrde i pisarske usluge. Arhelogija pokazuje da je pismo nastalo najprije u Mezopotamiji, u drevnim sumerskim gradovima.

Urbanizacija je pružala izvjesnom broju ljudi mogućnost da steknu moć, koja se teško sticala u ranijim društvenim zajednicama. Blago u Tutankamonovoj grobnici u Egiptu samo je izrazit primjer nagomilanog bogatstva pojedinca. S ovom grobnicom se mogu mjeriti sumerske i asirske grobnice, u kojima su se ponegdje pohranjivala ne samo silna bogatstva, već i sluge primorane da i na onaj svijet prate gospodare.

Urbanizacija je donosila sa sobom i manje privlačne promjene u životu ljudi. Razlike između onih koji su predvodili i onih koji su radili neprestano su se povećavale, tako da su urbanim sredinama u Sumeru, Asiriji i Egiptu, pored palata postojale i četvrti za siromašne.

Također, mnogo je podataka o beskrajnim sukobima između raznih urbanih središta i između raznih naroda. Rat grupa naroda vjerovatno je postojao od najranijih vremena ali je razvitak urbanizacije, nagomilavanjem bogatstava i moći, mnogo doprinio da postane stalna pojava. Pustošenja, bolesti i glad, pratili su život običnog čovjeka.

Ovakve okolnosti nesumnjivo su doprinosile širenju religije kao natprirodnog sredstva da se ublaže nagomilane teškoće.

Čovjek je oduvijek bio radoznao da nešto sazna o događajima iz prošlosti. Grci i Rimljani su bili svjesni postojanja daleke prošlosti, ali nisu pokušavali da otkriju materijalne ostatke svojih predaka.

U srednjem vijeku nije bilo zanimanja za najranije ljudsko društvo; hrišćanska crkva je, prema Bibliji, stavljala početak svijeta tek u 4004. godinu prije n.e. (5500. ili 5508. u istočnom hriščanstvu). U XXVII vijeku spomenici klasičnog svijeta počeli su ipak da uzbuđuju maštu naučnika i njihovo zanimanje ubrzo se proširilo na zapadnu Aziju i njena bogatstva.

Za vrijeme Napoleonovog pohoda na Egipat saznalo se mnogo o drevnom Egiptu, a istovremeno se pojavilo i veliko interesovanje za istoriju Mezopotamije.

Od 1860. godine počinju iskopavanja u Mezopotamiji i Egiptu. Od tada su arheološka istraživanja, duža od jednog vijeka, veoma mnogo proširila znanja o ljudskoj evoluciji. Znamo da se naša prošlost ne proteže samo do Grčke i Rima. Bitni oblici ljudske zajednice postojali su vijekovima prije početka ovih civilizacija na Sredozemlju.

Grci i Rimljani su imali sreću da naslijede dostignuća drevnog Bliskog istoka, ali su bili u stanju da razviju i sopstvene oblike društvenog razvoja.

Istorija je skup laži oko kojih su se ljudi složili.

Napoleon Bonaparta

Posljednje

Zvizdić u Mostaru: Potreban pravičan pristup prema bolnicama

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić boravi u posjeti Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK). Seriju sastanaka započeo je...

Mediji sve više prestaju pratiti Krizni štab HNK

Mediji su izloženi velikom pritisku javnosti jer javnost traži brojne odgovore na brojna pitanja koja se, kad se postave, preskoče, izokrenu...

Borenović: Dodik umislio da može da bude političar, ekonomista i ljekar

Građani Republike Srpske istinski su heroji jer su u proteklih mjesec dana morali sami svojom disciplinom, odgovornošću i hrabrošću da nadomijeste...

Raport: Solak potvrdio kafansku avanturu

U jednom sarajevskom lokalu sinoć je održan “party” kojem je, sudeći prema fotografijama koje smo dobili, prisustvovao i načelnik Federalnog štaba civilne...

Zenica i Sarajevo: Osobe smještene u karantinu štrajkuju glađu

Grupa građana koji su po povratku u Bosnu i Hercegovinu smješteni u karantin u Studentskom domu Bjelave u Sarajevu od jutros...

Ne propustite pročitati

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime